Velik broj žena, po nekim procjenama i 50%, će tijekom reproduktivnog doba imati miome. Miomi se dijele na submukozne (koji se nalaze unutar same šupljine maternice i mijenjaju joj oblik), intramuralne (koji se nalaze u stijenci, odnosno mišiću; i ukoliko nisu preveliki ne mijenjaju oblik šupljine maternice) i subserozne (koji sa stijenke maternice polaze prema van, odnosno trbuhu). Sistematski pregled objavljen u American Journal of Obstetrics and Gynecology pokušao je odgovoriti na pitanje koliko miomi štete želji za rađanjem.
Prema smjernicama iz novog zakona, odnedavno se u Hrvatskoj parovima u IVF postupku smrzava višak jajnih stanica dobivenih stimulacijom ovulacije. Ova je tehnika relativno nova, i dosada se uglavnom koristila kod žena sa dijagnosticiranim karcinomom, da bi im se sačuvala plodnost nakon liječenja kemoterapijom ili zračenjem. Iznimno, jajne su se stanice smrzavale i na želju nekih žena, koje su tako odgađale materinstvo za kasniju dob.
Da li je povišeni progesteron razlog za neuspjeh postupka potpomognute oplodnje u nekih žena već je dugo predmet debata. Da bi odgovorili na ovo pitanje, istraživači iz Valencije su proveli studiju koja je nedavno objavljena u časopisu Human Reproduction.
Dob žene i preuranjena menopauza
U prvoj se fazi ciklusa u žene u reprodukcijsko doba može izmjeriti broj antralnih folikula (AFC, antral follicle count). To su folikuli veličine 2-8 mm koji se lako vide i prebroje ultrazvukom. Njihov broj prema mnogim istraživanjima dobro korelira sa odgovorom na stimulaciju u postupcima potpomognute oplodnje.
Dugo je godina poznato da je ženska pretilost nepovoljan faktor u uspješnosti IVF-a. Novo istraživanje grupe iz New Yorka objavljeno u časopisu Journal of Assisted Reproduction and Genetics pokazuje da je isto vjerojatno točno i za muškarce.
Dobro je poznato da pacijentice nakon stimulacije ovulacije u postupcima potpomognute oplodnje moraju uzimati preparate koji su tzv. podrška žutom tijelu. Široko je pihvaćeno da su u tu svrhu najbolji preparati progesterona (injekcije progesterona, gel, te tablete poput Duphastona i Utrogestana), a da li je tim preparatima potrebno dodati estradiol nije posve jasno.
U časopisu Human Reproduction Update je nedavno objavljen pregledni članak Laure Rienzi i suradnika, o morfološkim karakteristikama jajnih stanica koje se dobiju u postupku stimulacije ovulacije za IVF/ICSI. Kako autori naglašavaju, selekcija jajnih stanica samo na osnovu njihovog izgleda bi mogla biti jako važna, pogotovo u zemljama gdje zakonske restrikcije onemogućuju inseminaciju svih jajnih stanica u svježem ciklusu.
Otkako se u reprodukcijskoj medicini počelo uvoditi elektivni transfer jednog embrija (u engleskoj literaturi SET – single embryo transfer) traju rasprave da li je takav pristup poželjan i hoće li se time smanjiti šansa za trudnoću. U prvo vrijeme većina objavljenih studija bila je retrospektivna, pa su u statistiku uspješnosti ulazile i žene koje niti nisu imale više od jednog embrija za transfer. U zadnje se vrijeme objavljuju prospektivne studije, pa su tako u časopisu Fertility Sterility francuski istraživači objavili rezultate.
Grupa liječnika iz San Francisca pratila je 434 para iz 8 tamošnjih klinika za liječenje neplodnosti, da bi utvrdili zašto neki parovi odustaju od liječenja. Istraživanje je provedeno telefonskim intervjuom 4, 10 i 18 mjeseci nakon uključenja u studiju, za što je bilo potrebno obaviti uvodnu konzultaciju sa specijalistom i započeti dijagnostičku obradu.
U časopisu New England Journal of Medicine objavljen je pregled preporuka za dijagnostiku i liječenje žena sa endometriozom. Endometrioza je bolest kod koje se tkivo sluznice maternice (endometrij) nađe izvan maternice, obično na jajnicima i potrbušnici, te uzrokuje bolove i neplodnost. Od nje boluje 6-10% žena u reproduktivno doba, i čak do 50% žena s neplodnošću.
Preliminarni rezultati istraživanja nazvanog Nurses Health Study II, prezentirani na 9. međunarodnom kongresu za istraživanje autizma [9th Annual International Meeting for Autism Research (IMFAR)] govore da je u žena koje su neplodne, ili koje su koristile lijekove za indukciju ovulacije gotovo dva puta povišen rizik za rađanje djeteta sa bolesti iz spektra autizma.
Otkad je u reprodukcijsku medicinu, i osobito u indukciju ovulacije kod žena sa sindromom policističnih jajnika uveden metformin, u stručnim krugovima traje rasprava da li je on bolji lijek izbora za takve žene od klomifena. Dosada objavljene studije davale su oprečne rezultate, i uglavnom u korist klomifena.
Istraživači sa Royan Institute iz Irana su nakon embriotransfera, dok je kateter kojim su prenešeni embriji još u maternici, praznom malenom špricom ubrizgavali nešto zraka u maternicu, i poboljšali stopu trudnoća u odnosu na pacijentice kod kojih nisu ubrizgavali zrak.
Medicinska oplodnja - Liječnici s Plitvica preporučili ministru da dopuni zakon
Povlašteni status imat će žene sa 40 i više godina, vrlo neplodni muškarci, žene u kojih se dobiva malo stanica, parovi s mnogo neuspjelih pokušaja...
NAJLJEPŠA CURICA NA SVIJETU
Prije 9 tjedana postali smo presretni roditelji najljepše curice na svijetu, a kako je sve počelo....
U Hrvatskoj danas ima 15 posto parova koje muči problem neplodnosti i po tim brojkama naša se zemlja nimalo ne izdvaja od ostalih razvijenih zemalja. Dakako, u Hrvatskoj koja je suočena i s negativnim demografskim pokazateljima niskog udjela mladih i visokog udjela starijih ljudi, problem smanjenja plodnosti poprima ozbiljniju notu.
I kada je odgovor jajnika na stimulaciju loš pa se dobije samo 1-4 folikula na dan HCG-a, bolje je nastaviti sa planiranom vantjelesnom oplodnjom nego se odlučiti za inseminaciju, kažu autori studije objavljene u časopisu Fertility Sterility. Šansa za trudnoću u žena u kojih se nastavilo sa postupkom IVF-a bila je 3.6 puta veća nego u žena kod kojih se naknadno odlučilo za inseminaciju.
Dr. Richard Legro i suradnici sa Pennsylvania State University su proveli istraživanje objavljeno u časopisu Human Reproduction, u kom su utvrdili da izloženost onečišćivačima (posebno dušičnom dioksidu) i lošoj kvaliteti zraka negativno utječe na uspjeh potpomognute oplodnje. Ovo je djelovanje kompleksno, ali povišene razine dušičnog dioksida su povezane sa nižim stopama živorođenosti.
Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas nakon sastanka s izaslanstvom udruge Roda u vezi s primjenom Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, da se on osobno zalaže za svako rješenje koje će dovesti do većeg broja djece u Hrvatskoj.
Jajna stanica se razvija u folikulu, koji osim nje sadrži i folikularnu tekućinu. U folikularnoj tekućini se nalaze različiti hormoni i faktori rasta, a prema francuskom istraživanju objavljenom u časopisu Fertility Sterility neke od tih tvari mogu predvidjeti uspješnost postupka IVF/ICSI u prirodnom ciklusu.
Sindrom policističnih jajnika i anovulacija
Klomifen se u žena sa PCOS koristi preko 50 godina, međutim dio žena bit će rezistentan na klomifen. Metformin se koristi odnedavno, i preporuča se kao dodatak terapiji u žena rezistentnih na klomifen, jer se time u nekih žena rezistencija poništava.
Studija japanskih istraživača, objavljena u časopisu Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism, pokazala je iznimno visoku stopu trudnoća (94%) u žena sa prolaktinomima. U studiji je sudjelovalo 85 žena sa mikro i makroprolaktinomima i povišenim prolaktinom.
Imala sam 34 godine kada sam prvi puta krenula na umjetnu oplodnju. Niti danas, sa 40 godina, nije mi jasno zašto nisam u tim prvim godinama uspjela zatrudnjeti. Mom mužu dijagnosticirana je oligo astheno teratozoospermia, što nužno znači začeće putem potpomognute oplodnje i, svakako, putem mikroinekcije (icsi). Bez obzira na težinu njegove dijagnoze krenuli smo u taj postupak uvjereni u nužnost uspjeha, jer, moje godine nisu bile razlog za brigu, sa mnom je bilo sve uredu i moj tadašnji doktor, kao i svi kasniji, započeli bi stimulaciju (decapeptili, gonali…) kladeći se u uspjeh. I uvijek bi gubili okladu. Godinu za godinom. Bila sam njihovo teško i veliko profesionalno razočarenje jer je rezultat bio uvijek i nepogrešivo, iz pokušaja u pokušaj – negativan. Beta je uvijek bila 'nula'. S vremenom je njihov optimizam zamro a ja kao da sam se - nakon, mislim, treće bezuspješne stimulacije, nakon nekoliko pokušaja oplodnje sa smrznutim embrijima i nakon nekoliko prirodnih ciklusa (aspiracija jajne stanica bez stimulacije) -priviknula na činjenicu moje uvijek negativne bete.
Spontana trudnoća nakon 3 pokušaja IVF-a - iskustvo para
ONA
2004.
Neplodnost… Pojam koji sam čula negdje na TV-u, problem o kojem sam učila u srednjoj školi, nešto što se događa drugima, tabu…, sve dok mi se te godine nije povjerila kolegica s posla koja je bezuspješno pokušavala zatrudnjeti. Još se sjećam njenih pitanja zašto se to njoj događa, negativnih beta HCG testova iz mjeseca u mjesec, novih nadanja i nestrpljivih iščekivanja u postupcima medicinski potpomognute oplodnje, razočaranja, suza… Gledajući kroz što prolazi rekla sam samoj sebi: „Ako ne budem mogla imati djecu nikad neću prolaziti kroz nešto tako fizički i još više psihički bolno.“ U tom trenutku pomiriti se s činjenicom bilo je tako jednostavno.
Velik broj pacijentica sa endometriozom na jajniku ima endometriom, odnosno cistu ispunjenu gustim smeđim sadržajem (tzv. čokoladnu cistu). Smatra se da ove ciste smanjuju broj jajnih stanica koje se dobiju aspiracijom folikula, jer imaju manji broj antralnih folikula (tzv. AFC ili antral follicle count). Istraživači sa McGill University iz Kanade su proveli istraživanje kojim su to provjerili, a koje je objavljeno u časopisu Fertility Sterility.
Danas se u svijetu koriste dvije metode za zamrzavanje jajnih stanica, takozvana vitrifikacija (kod koje se jajne stanice ne odmrzavaju nego zagrijavaju za ponovnu upotrebu) i sporo zamrzavanje (kod koje se jajne stanice odmrzavaju). Istraživači iz Brazila su u studiji objavljenoj u časopisu Fertility Sterility usporedili ove dvije metode, i došli do zaključka da je metoda vitrifikacije bolja.
U počecima potpomognute oplodnje nije se razmišljalo o opasnostima višeplodne trudnoće, nego je svaka trudnoća bila uspjeh. Danas se višeplodna trudnoća, zbog rizika koje nosi i za majku i za djecu, smatra neuspjehom. Zato su istraživači iz New Yorka proveli studiju objavljenu u časopisu Fertility Sterility a koja je pokazala koliki je rizik višeplodne trudnoće ako se ženama ciljano vrati jedan embrij (elective single embryotransfer, eSET) ili dva embrija (double embryotransfer, DET).
Više od četvrtine američkih parova (do 40%) kojima je potrebna potpomognuta oplodnja koriste i razne vidove alternativne i komplementarne medicine, u nadi da će ima to pomoći kod zanošenja. Parovi se najčešće okreću akupunkturi, biljnim preparatima i masaži, a upotreba je najveća kod starijih i bogatijih parova. Zaključak je to studije James Smitha i suradnika sa Sveučilišta u San Franciscu, koja je objavljena u časopisu Fertility i Sterility.
Uspješnost intracitoplazmatske injekcije spermija (ICSI) je podjednaka bez obzira da li su spermiji dobiveni iz epididimisa ili testisa, kaže studija istraživača iz Londona objavljena u časopisu Fertility Sterility. Također je za uspješnost nevažan razlog koji je doveo do opstruktivne azoospermije.
Kada se govori o uspješnosti IVF postupka, obično se posebno navode uspješnost iz svježeg ciklusa u kojem se ženu stimulira, a posebno uspješnost iz postupaka u kojem se vraćaju smrznuti embriji, a koji slijede taj ciklus. Međutim, u novom je broju časopisa Fertility Sterility objavljena studija David Battaglia i suradnika iz Portlanda u SAD, koji smatraju da je daleko bolje navoditi kumulativnu uspješnost jednog postupka stimulacije, jer ona u žena mlađih od 40 godina zna iznositi i do 77%.
| Stranica 1 od 2 |