Europsko udruženje za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) objavilo je svoj stav o utjecaju pretilosti, pušenja i alkohola na prirodno i medicinski potpomognuto začeće.

Pregledavši literaturu, ESHRE radna skupina za etiku i pravo sumarizirala je negativne efekte pretilosti, pušenja i alkohola na prirodni reprodukcijski potencijal pacijenata, IVF rezultate, komplikacije i ishod trudnoće, i konačno na zdravlje budućeg djeteta. Članak je objavljen 19. siječnja 2010 u časopisu Human Reproduction. Skupina je iznijela pet preporuka:

1) U svjetlu rizika po zdravlje budućeg djeteta, liječnici trebaju odbiti liječiti žene koje piju više od umjerene količine alkohola

2) Trenutno nema dovoljno dokaza da se isto preporuči i za izrazito pretile žene i za žene koje puše, mada je poznato da gubitak tjelesne težine povoljno djeluje na šansu za trudnoću.

3) Liječnici mogu odbiti liječenje samo ukoliko postoje dokazi da bez promjene životnog stila postoji ozbiljna mogućnost da se naškodi djetetu, ili da su troškovi liječenja te rizici u trudnoći preveliki.

4) Ukoliko od pacijenata zatraže promjenu životnog stila prije liječenja, liječnici im trebaju pomoći da ostvare predloženo.

5) Liječnici trebaju nastaviti istraživati ovo područje, jer je potrebno više podataka da bi se donijeli zaključci o utjecaju modifikacije životnog stila na plodnost.

ESHRE smatra da je ovo kompleksno pitanje, jer je potrebno uvažiti stav pacijentice, rizike za nerođeno dijete, ali i pravednu dostupnost liječenju pacijenticama koje ne nose ovakve rizike.

Pretilost

Pretilost smanjuje reprodukcijski potencijal uglavnom preko uplitanja u hormonske i metaboličke mehanizme, koji na koncu dovedu do rjeđih ovulacija i smanjene šanse za trudnoću. Šansa da pretila žene u trudnoći razvije gestacijski dijabetes je dvaput veća nego u žene normalne težine, a u morbidno pretilih osoba 8x veća. Djeca pretilih majki imaju povećan rizik od perinatalne smrti i kongenitalnih malformacija (80% porasta za defekte neuralne cijevi, a 30% za anomalije srca, u odnosu na žene normalne težine).

Pušenje

Smatra se da je rizik neplodnosti dvaput veći u žena koje puše u odnosu na žene koje ne puše. Ženama koje puše treba više vremena da zatrudne, češće imaju potrebu za medicinski potpomognutom oplodnjom, i imaju veći rizik od pobačaja. Pušenje ubrzano troši rezervu jajnih stanica, povezuje se sa smanjenom tjelesnom težinom novorođenčadi, iznenadnom smrti novorođenčeta (SIDS) i rascjepima usnice i nepca. Muškarci koji puše imaju rizik od smanjenja kvalitete i koncentracije sjemena.

Alkohol

Žene koje piju alkohol imaju manju šansu zanijeti i veću šansu pobaciti. Otprije su poznati negativni efekti konzumiranja alkohola, pod nazivom fetalni alkoholni spektar bolesti (FASD), koji uključuje fizičke i mentalne poremećaje djeteta. Drugi rizici uključuju smrt djeteta u trudnoći, prijevremeni porod i poremećaje rasta.